h1

ORALNO ZDRAVLJE DJECE

Oralno zdravlje je stanje zdravih zuba i oralne sluznice, bez bolova, karijesa, upale i drugih bolesti usne šupljine koje onemogućavaju sposobnost žvakanja, govora, osmijeha i psihosocijalnog funkcioniranja pojedinca. Svjesnost o važnosti oralnog zdravlja u svijetu i dalje je nedovoljna, što potvrđuju i podaci da karijes, koji je najčešća bolest zuba, pogađa 6,3 milijarde ljudi na svijetu ili gotovo 80% svjetske populacije. Upravo zbog toga brigu o oralnom zdravlju trebalo bi započeti u najranijoj dječjoj dobi.

RAZVOJ ZUBI KOD DJECE

Kod djece razlikujemo mliječne i trajne zube.

Mliječni zubi važni su za pravilan rast i razvoj djeteta zbog svojih funkcija. Osim što služe za žvakanje hrane važni su za govor i izgled, a samim time utječu i na psihosocijalni razvoj djeteta. Uz to, preranim ispadanjem mliječnih zuba dolazi do gubitka prostora za trajni zub čime se potiče razvoj ortodontskih anomalija. Nicanje mliječnih zuba započinje između 6. i 9. mjeseca djetetova života, a trogodišnje dijete treba imati svih 20 mliječnih zuba. Nicanje mliječnih zuba kod svakog djeteta je individualno te su moguća odstupanja. Nakon nicanja mliječnih zuba dolazi do pojave dijasteme, odnosno razmaka među zubima koja je normalna pojava nastala zbog razvoja čeljusti u širinu i dužinu. Osim toga, dijasteme zajedno s  mliječnim zubima čuvaju mjesto trajnim zubima i olakšavaju samočišćenje međuzubnih prostora.

Trajni zubi pojavljuju se između 5. i 7. godine djetetova života i postupno zamjenjuju mliječne zube.

Prvi niču trajni kutnjaci u gornjoj i donjoj čeljusti te oni nemaju svog prethodnika u mliječnoj denticiji. Nakon pojave prvog trajnog zuba mliječni zubi počinju ispadati. Neposredno nakon nicanja trajnih zuba važna je pravilna oralna higijena zbog toga što caklina trajnih zuba koji su tek niknuli nije u potpunosti očvrsnula te su zbog toga osjetljiviji i podložniji razvoju karijesa. Potpuna trajna denticija sastoji se od 32 zuba.

NAJČEŠĆE ORALNE BOLESTI

Neki od češćih poremećaja oralnog zdravlja djece su rani dječji karijes, traumatske dentalne ozljede i nepravilan (krivi) zagriz.

Dječji karijes
Najteži oblik zubnog karijesa je rani dječji karijes, koji zahvaća mliječne zube ubrzo nakon njihova nicanja. Djeca s ranim dječjim karijesom imaju povećani rizik za pojavu karijesa na ostalim mliječnim zubima u kasnijoj dobi te se tako i trajni zubi razvijaju u usnoj šupljini s patogenim bakterijama što može dovesti do karijesa nakon nicanja trajnih zuba i u odrasloj dobi. 



Dentalna trauma
Najčešća dentalna trauma u mliječnoj denticiji jest iščašenje zuba, odnosno luksacija. Takve ozljede najčešće nastaju u roditeljskom domu ili na mjestima gdje se djeca igraju zbog udaraca u tvrde predmete, padova na stepenicama te nezgoda na biciklima i drugih ozljeda. Ozljede nastale u mliječnoj denticiji imaju utjecaja i na kasnije oralno zdravlje zbog toga što mogu izazvati promjene u razvitku zametka trajnih zuba. Kako bi se smanjio broj traumatskih dentalnih ozljeda u djece postoje različite mjere prevencije među koje spadaju i zakonski propisi o uporabi zaštitnih sredstava za djecu u prometu kao što su sjedalice s pojasom u automobilima i nošenje kacige pri vožnji bicikla.

Nepravilan zagriz
Pravilan zagriz je zagriz pri kojemu gornji zubi malo (2 – 3 mm) prekrivaju donje zube, a stražnji zubi su u kontaktu i lijepo užlijebljeni. Ako dođe do nepravilnog odnosa gornje i donje čeljusti, govori se o malokluziji, odnosno nepravilnom zagrizu. Nepravilan zagriz može narušavati kvalitetu života djeteta zbog otežanog govora i žvakanja te ugriza za jezik ili obraz. Kako su zubi u nepovoljnom položaju, dolazi do nepravilnog kontakta između gornje i donje čeljusti i do bržeg trošenja zuba. Kod nekih vrsta nepravilnog zagriza otežano je održavanje oralne higijene, što dovodi do pojave karijesa ili upale zubnog mesa. Glavni uzrok lošeg zagriza u djece je naslijeđe, uz vanjske okolišne činitelje koji znakovito doprinose razvoju lošeg zagriza u genetski predisponirane djece.

PRAVILNO ODRŽAVANJE ORALNE HIGIJENE

Pravilno održavanje oralne higijene bitno je za zdravlje zubi, ali i čitavoga tijela. Čim se zubi pojave u usnoj šupljini kod malog djeteta treba ih nježno četkati mekanom četkicom prilagođenom dobi djeteta i vodom, bez upotrebe zubne pasta.

U dobi od dvije godine može se početi primjenjivati manja količina zubne paste koja sadrži fluoride (dovoljna je količina veličine graška). Djeca trebaju zube prati ujutro i navečer te po potrebi (iza konzumacije slatkiša koji se trebaju svesti na minimum), kružnim pokretima u trajanju dvije do tri minute. Dječje zubne četkice treba mijenjati svaka tri do četiri mjeseca jer se vremenom  na četkici skupljaju bakterije, a zbog česte nepravilne uporabe vlakna mogu promijeniti smjer i prvobitan oblik pa četkica može izazvati oštećenja zubnog mesa.

 Do djetetove prve godine života mogu se koristiti  četkice sa gumenom glavom kako bi dijete stjecalo naviku držanja četkice i usput masiralo mjesto izbijanja zuba. Obično postoje tri veličine dječjih zubnih četkica: četkica za djecu od prve do treće godine života, četkica za djecu od treće do šeste godine života i junior četkice. Četkice za zube moraju biti izrađene od kvalitetnih umjetnih vlakana, obavezno zaobljenih na vrhu. Snopovi vlakana moraju biti raspoređeni u tri do četiri reda bez velikog razmaka među njima, vlakna moraju biti dovoljno elastična kako bi mogla prodirati ispod zubnog mesa oko zuba i djeca bi trebala koristiti mekane ili ultra mekane četkice za zube.

 SAMOSTALNO PRANJE ZUBI

U razvijanju oralno-higijenskih navika kod djece koja mogu samostalno prati zube dobro je da roditelji peru zube istovremeno s djecom jer djeca često vole oponašati roditelje. Nakon završetka pranja zuba važno je da roditelj uvijek provjeri jesu li zubi dobro oprani i ako nisu, da dijete pažljivo prouči kako slijedeći put bolje oprati zube. Djeca mogu samostalno, bez roditelja početi prati zube već u dobi od šest ili sedam godina, a poželjno je da se kvaliteta pranja zuba  postigne barem do jedanaeste ili dvanaeste godine života.

PRVI POSJET STOMATOLOGU

Nakon nicanja prvih mliječnih zuba važan je rani prvi posjet stomatologu. Osim uspješne prevencije oralnih bolesti, taj pregled doprinosi u izgradnji odnosa između djeteta, obitelji i stomatološkog tima. To je odličan način edukacije roditelja o skrbi za oralno zdravlje djeteta tijekom njegova razvoja, početak preventivnih mjera uz kasniju primjenu fluorida i održavanje oralne higijene.

ZAKLJUČAK

Za prevenciju oralnih bolesti važna je odgovarajuća prehrana uz izbjegavanje rafiniranih šećera, pravilna oralna higijena, primjena postupaka i sredstava za preventivno djelovanje uz redoviti posjet stomatologu te osiguravanje sigurnog okoliša za djecu. Najvažniju ulogu u očuvanju djetetova oralnog zdravlja imaju roditelji čije ponašanje utječe na razvijanje navika o oralnom zdravlju i higijeni kod djece. Uz roditelje važnu ulogu imaju i predškolske ustanove pa samim time se i u Dječjem vrtiću Zeko svake godine pod stručnim vodstvom zdravstvene voditeljice i odgojiteljice održavaju različite aktivnosti i projekti na temu oralne higijene i zdravlja.

Njegujmo higijenske navike jer zubi su ogledalo zdravlja.